program mesto održavanja predavači elektronska biblioteka plus prijavljivanje kontakt i informacije hronika komentari

 

Izdavačka kuća

    ELEKTRONSKO IZDAVAŠTVO

    Prevod odlomka iz knjige Marry Bath Fecko "Electronic resources": Acess and issues, Bowker & Saur, London, 1997. Prevela Gordana Ljubanović.

     

    Elektronsko izdavaštvo
    Elektronsko izdavaštvo je donelo nove mogućnosti dostave informacija. U mnogim slučajevima, ono je pružilo mogućnost piscima koji na drugi način možda ne bi uspeli da izlože svoj rad široj javnosti, ili koji ne bi dobili priliku da štampaju svoja dela kroz tradicionalne kanale kojima gospodari glavni tok štampanog izdavaštva. Časopisi se štampaju elektronski od početka 1990-ih, ali su tek nedavno izdavači počeli da izrađuju elektronski dostupne knjige. Broj elektronskih izdavača je porastao; povrh toga, poznati izdavači štampanog materijala, kao što su OUP i Princeton University Press, počeli su da se oprobavaju u elektronskom izdavaštvu. Elektronsko izdavaštvo otvara nove mogućnosti za korisnike, kao i za autore i izdavače. Mnogi sajtovi sa elektronskim knjigama ili sajtovi elektronskih izdavača dozvoljavaju besplatan pristup i ohrabruju čitaoce da upute povratnu reakciju na delo, često direktno autoru, a ne izdavaču. Ovo poglavlje se bavi projektima elektronskog izdavaštva knjiga i časopisa.
    Elektronska dostava informacija nije ograničena na knjige i časopise. Službe za dostavu dokumenata pomažu da krajnji korisnici lakše i udobnije dođu do informacija u člancima, radovima, itd. Sve je raširenija praksa da prodavci rade direktno sa korisnicima, a da biblioteka u tome ne učestvuje. Korisnici mogu da otvore sopstvene račune, da plaćaju usluge kreditnim karticama, ili po nekom drugom, unapred dogovorenom modelu, i da im se traženi materijal dostavlja direktno, faksom, elektronskom poštom, itd. Ovo poglavlje se bavi i službama za dostavu dokumenata i načinima dostave.

    Elektronske knjige
    MekKarti (/McCarty/, 1997.) ističe primere elektronskih knjiga i monografija:

  • Uređene knjige koje se pojavljuju po prvi put, kao što je "Projekat o viktorijanskim ženama - piscima", Perija Vileta /Perry Willett/;
  • Knjige koje su ponovo uređene, na osnovu papirnog izdanja, kao što je projekat Ijana Lenkašira /Ian Lancashire/ "Reprezentativna poezija", zbirka od oko 730 pesama, oko 80 pesnika, u rasponu od Vajata do Svinburna;
  • autorska ponovna izdanja, tj. ponovna, onlajn izdanja knjiga koje su prethodno štampane na papiru i za koje autor još poseduje autorska prava (na primer, "Kasidorus", Džejmsa O'Donela /James J. O'Donnell/;
  • urednička ponovna izdanja, verno reprodukovana dela, najčešće sa neznatnim preuređenjima teksta (na primer "Projekat Bartelbi", Kolumbija Univerziteta.

    Pod elektronskim knjigama podrazumevaju se verzije koje istovremeno postoje na papiru i na Vebu, kao i knjige koje se distribuiraju na CD-ROM-u ili flopi disku. Iako elektronske knjige nisu u potpunosti prihvaćene, niti od čitalaca, niti od izdavača, one odista pružaju prednosti koje nemaju njihovi paprini parnjaci. Neke od bitnih zamerki elektronskoj knjizi jesu da nije pogodna za neprekidno duže čitanje sa kompjuterskog ekrana i da je za pristup knjizi potrebna posebna oprema. Nasuprot tome, neke od prednosti elektronskih knjiga su: dvadesetčetvoročasovna dostupnost (nije potrebno čekati da se otvori biblioteka ili tražiti rezervaciju, ako je knjiga već zadužena); može im se pristupiti sa bilo kog mesta; ne mogu biti izgubljene, ukradene, ili da svi primerci budu zaduženi; takođe, kopije se mogu štampati na zahtev (Mičel /Mitchell/, 1996.). Kao dodatak ovome, Kroford i Gorman (/Crawford and Gorman/ 1995, str. 17-18) misle da štampane knjige još najbolje služe za neprekidno duže čitanje, dok je elektronska distribucija informacija bolja za razmenu podataka i manjih paketa informacija.
    Uprkos činjenici da sve više akademskih i izdavača opšteg tipa omogućava onlajn pristup knjigama, oni još preduzimaju mere predostrožnosti da obezbede prodaju papirnih primeraka. Vilijam Mičel (/William Mitchell/ 1996.), autor knjige "Grad bitova: prostor, mesto i informacioni autoput", misli da je nužno da se i dalje izrađuju papirne kopije da bi se osiguralo da naslov bude stalno dostupan, pošto izdavači još nisu počeli da garantuju stabilnost svojih Veb sajtova,. Porasla je zabrinutost u vezi sa elektronskim knjigama, jer je potreban značajan trud da se one održavaju i ažuriraju. Napokon, Mičel (1996.) naglašava da u razmatranje takođe moraju da se uzmu sledeća pitanja: koliko dugo knjiga treba da bude dostupna onlajn, kakva je odgovornost za dugotrajno arhiviranje i vođenje evidencije o elektronskim ekvivalentima štampanih knjiga koje su rasprodate.
  • Projekti elektronskih knjiga
    Ovaj odeljak se bavi sledećim projektima: "Istorija i filozofija projekta Gutenberg", Majkla Harta (/Michael Hart/, 1995.), "Grad bitova: prostor, mesto i informacioni autoput", Vilijama Dž. Mičela (/William J. Mitchell/, 1995.), "Priručnik Internet izdavaštva za WWW, Gopher i WAIS", Majka Frenka (/Mike Frank/ 1995.), kao i projektima koje je pokrenuo akademski izdavač, Princeton University Press.
    Projekat Gutenberg Cilj projekta je da se tekstovi učine dostupnim u najjednostavnijem i za korišćenje najlakšem obliku, po povoljnoj ceni (Del /Dell/, 1995.). Tekstovi su urađeni u ASCII kodu, a od 1991. g. mesečno se objavljuju četiri visokokvalitetna elektronska teksta iz javnog domena. Tekstovi su podeljeni u tri grupe:

  • "zabavna" literatura, kao što su "Alisa u Zemlji čuda", Ezopove "Basne" ili "Petar Pan";
  • "ozbiljna" literatura, kao što su Biblija, Šekspirova dela ili "Mobi Dik";
  • referensna litertura, kao što su "Rodžetsov Tezaurus", almanasi, enciklopedije i rečnici.
  • Dodatne informacije o Projektu Gutenberg dostupne su na Veb adresi http://promo.net/pg. Spisak dostupnih tekstova nalazi se na adresi http://promo.net/pg/lists/list.html.
    Grad bitova: prostor, mesto i informacioni autoput Autor Vilijam Dž. Mičel veruje da bi njegova knjiga mogla biti prva koja je istovremeno dostupna u papirnom izdanju i u verziji punog teksta na Vebu. Izdavači često za Veb naprave sinopsis, rezime ili spisak sadržaja štampanog izdanja knjige da bi zagolicali čitaoce da je kupe. Izrada knjiga u različitim verzijama nije nova zamisao; izdavači to često rade sa skupljim izdanjima u tvrdom povezu i jeftinijim u mekom. Mičel je otkrio da je omogućavanje pristupa njegovoj knjizi preko Veba u stvari dovelo do toga da se ona u nekim zemljama masovnije čitala i prikazivala, još pre pojave papirnog izdanja.
    Urađeno je nekoliko stvari da bi se obezbedila veza između štampane i Veb verzije ove knjige. Na primer, onlajn verzija ima link do narudžbenice koja se može iskoristiti za poručivanje papirnog primerka. Za uzvrat, adresa Veb verzije pojavila se na zaštitnoj omotnici štampane knjige. Dok puno izdavača nerado pristaje da naslove od kojih očekuje veću zaradu stavi besplatno na Veb, Mičel i izdavač MIT Press su predosetili da će taj rizik biti prevaziđen prodajama koje će se ostvariti zahvaljujući Veb sajtu. Njihovo predosećanje se pokazalo kao ispravno i oko 2% od prodaje prvog štampanog izdanja knjige ostvareno je putem onlajn narudžbenica (Mičel, 1996.). Oni takođe veruju da je Veb sajt potpomogao prodaju u knjižarama i porudžbine putem pošte.
    Jedno, jedinstveno svojstvo ove knjige jeste da ona uključuje onlajn "agoru" u kojoj čitaoci mogu da izlože svoje komentare, koje mogu da pročitaju drugi, uključujući autora. Čitaoci takođe mogu da dodaju linkove za sajtove koji im se čine relevantnim i odgovarajućim. Pored toga, autor može povremeno da dâ svoj doprinos diskusiji. Napokon, registar uz knjigu je u stvari interni pretraživač koji omogućava pretraživanje preko ključnih reči. Do napomena na kraju svakog poglavlja može se doći klikom na link u tekstu, što je obeležje sasvim uobičajeno za Veb dokumente.
    Da bi se izazvalo interesovanje i ostvario publicitet za onlajn verziju ove knjige, korišćene su različite strategije, uključujući postavljanje linka na sajt na kome je katalog knjiga izdavača MIT Press. Onlajn verzija knjige ima početnu stranu na kojoj su i linkovi do sinopsisa, do strane posvećene autoru i do spiska sadržaja. Linkovi na drugim sajtovima takođe olakšavaju pristup knjizi. Ova knjiga je dostupna preko WWW, na sajtu MIT Press, na adresi http://mitpress.mit.edu/City_of_Bits/.
    Slede dva slična projekta.
    Priručnik Internet izdavaštva za WWW, Gopher i WAIS Majk Frenk je takođe napisao knjigu koja je dostupna u štampanom izdanju i kao verzija u punom tekstu na Vebu. Veb verzija ima posebne strane na kojima je datum objavljivanja, posveta, zahvalnice, beleške o razlikama između štampane i HTML verzije, kao i zbirka Internet linkova do tema, sajtova, itd. koji su citirani u tekstu. Kao i u "Gradu bitova", čitaoci mogu da pošalju elektronske poruke autoru sa komentarima i mišljenjima o knjizi. Frankova knjiga se nalazi na WWW na adresi http://www.sscnet.ucla.edu/ssc/franks/book/.
    Princeton University Press PUP trenutno ima tri (u vreme pisanja knjige, a sada 300, prim. prev.) knjiga koje su dostupne preko Veba: "Uhvaćen u zamku na Mreži", Džin Rohlin, "Stvaranje modernog čitaoca", Barbare Benedikt i "Rod i nemoralnost", Debore Lajonz. Svaka knjiga ima sopstvenu stranu koja sadrži njen opis, spisak sadržaja i kompletan tekst knjige. Knjige imaju na kraju i stranu za pretraživanje, posle koje sledi bibliografija, što omogućava pretraživanje preko ključnih reči i Bulovih operatora. Za razliku od Mičelove i Frenkove knjige, ovde nema linkova pomoću kojih bi čitaoci komunicirali sa autorima, niti linkova za relevantne sajtove. Pored toga, ove knjige takođe postoje u štampanom obliku i uključene su u onlajn katalog izdanja Princeton University Press. Više informacija o Princeton Books Online može se dobiti na asresi http://pupress/princeton.edu/ebooks.html.

    Elektronski izdavači
    BookWire Ovaj izdavač daje informacije o elektronskim knjigama (književnost, dela koja ne spadaju u književnost/referensna dela, knjige za decu), uključujući prateće informacije o autorima i indeks Veb sajtova autora. BookWire takođe omogućava autorima, publicistima i učesnicima u trgovini knjigama da reklamiraju i prodaju dela. Ovaj sajt ima i linkove do onlajn književnih časopisa Bold Type i Publishers Weekly, do biltena za izdavaštvo Subtext, kao i do brojnih drugih sajtova. "BookWire Čitaonica" ima direktne linkove do elektronskih tekstova koji su u javnom domenu tako da čitaoci mogu da "skinu" na svoje kompjutere čitave tekstove. Dodatne informacije o izdavaču BookWire mogu se dobiti na Veb adresi http://www.bookwire.com.
    Eastgate Systems Ovo je izdavač koji podržava hipertekst (književnost i dela koja ne pripadaju književnosti u užem smislu), i nudi Storyspace, okruženje za pisanje u hipertekstu. Ovaj format je najbolje prilagođen za rad sa velikim i složenim hipertekstovima, i dozvoljava autorima da kreiraju tekstove koje mogu slobodno da distribuiraju, bez plaćanja tantijema. Storyspace hipertekst može biti sačuvan kao nezavisan program, ili se može eksportovati na Veb. Spisak sajtova koji su razvijeni ili se održavaju korišćenjem programa Storyspace nalazi se na adresi http://www.eastgate.co/Hypertext.html. Kompanija Eastgate takođe nudi katalog publikacija i knjiga u hipertekstu, kao i stranu sa informacijama o autorima (uključujući njihove fotografije). Dodatne informacije o Eastgate Systems nalaze se na Vebu, na adresi pristupne strane ovog izdavača http://www.eastgate.com.
    Electronic Book Aisle EBA se deklariše kao "glavni sajt na Vebu za potpuno pretražive elektronske knjige". EBA je pretraživi interkativni katalog elektronskih knjiga, a korisnici mogu da pogledaju korice, omote, beleške o autorima i spiskove sadržaja knjiga. Ovaj sajt prvenstveno predstavlja književna dela, referensna dela i priručnike tipa "pomozi-sam-sebi" i "kako-da". Postoje linkovi u hipertekstu koji vode ka srodnim temama i linkovi do maloprodajnih mesta koja koriste usluge EBA. Prikazi nude kompletne tekstove knjiga i iliustracije, a moguće je i besplatno "skidanje"sa sajta EBA, na nedeljnoj bazi. Korisnici mogu da kupe celu knjigu, sa programom za gledanje "skinutog" materijala, ili da se opredele za "plati-po-pregledu" pristup odabranim delovima knjige. Za kupovinu knjiga preko EBA postoji nekoliko mogućnosti:

  • "skidanjem" na personalni kompjuter koji je kompatibilan sa Windows-om;
  • knjige se mogu pregledati korišćenjem standardnih Veb brauzera
  • neki naslovi postoje na CD-ROM-u i flopi disku
  • mogu se naručiti štampane kopije. Posetite Electronic Book Aisle na WWW adresi http://www.bookaisle.com/.
  • Yahoo! Yahoo! nudi odeljak o književnosti koja je izdata na Vebu. "Izdato" u ovom kontekstu znači nešto sasvim drugo od tradicionalnog procesa štampanja publikacija. U ovom slučaju, čin postavljanja ovih dela na Veb, tako da budu slobodno dostupna, predstavlja njihovo "izdavanje". Dela sadrže grafičke prikaze, kao i tekst. Takođe su omogućeni linkovi do književnih junaka, informacije o piscima, itd.. U nekim slučajevima, autorima se može pisati putem elektronske pošte. Stil i sadržaj se veoma razlikuju od dela do dela. Ovaj sajt se nalazi na Veb adresi http://www.c3f.com/alivfree.html.


uvodna strana | program | mesto održavanja | predavači | elektronska biblioteka plus | prijavljivanje | kontakt i informacije | hronika | komentari

Design - Clio 2001